Una – rijeka jedinstvene ljepote koja povezuje ljude i narode

Una izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Čemernice i brda Lisina u Lici u Hrvatskoj. Dužina toka iznosi 210,35 kilometara. U gornjem toku, od izvora do Bihaća ukupan pad iznosi skoro 3 metra po kilometru. U ovom dijelu Una nosi obilježja prave planinske rijeke. Od Bihaća do Novog Grada Una je brdska rijeka, a na potezu od Novog Grada do ušća prava ravničarska rijeka. Najveći pad Una ima na atraktivnim slapovima Martin Broda koji su visoki 54 metra, te slapovima Štrbačkog buka visine 23,5 metara. Ulijeva se u Savu kod Jasenovca na 83,37 metara nadmorske visine.

Una izvire u Hrvatskoj, a potom je većim dijelom toka granična rijeka jedinstvene ljepote

Tri izvora, glavni kod Donje Suvaje, na 375,75 metara nadmorske visine, i dva manja, Velika i Mala Neteka, formiraju Unu koja neposredno nizvodno prima vode Srebrenice i teče na sjever. Najvažnije desne pritoke rijeke Une su Unac, Krušnica i Sana, a zatim Mlječanica i Moštanica, dok su najznačajnije lijeve pritoke Klokot i Žiravac.

Rijeka Unac izvire ispod planine Šator na 876 metara nadmorske visine. Nakon toka od 62,35 kilometra ulijeva se u Unu nizvodno od sedrenih slapova kod Martin Broda. Rijeka Klokot izvire u podnožju planinskog masiva Plješivice, oko 5 kilometara od Bihaća, a predstavlja ujedno najveće vodocrpilište za snabdijevanje stanovništva grada pitkom vodom. Na samom izvoru se nalazi ribogojilište. Rijeka Krušnica izvire u pećini u kojoj se skupljaju vode planinskog masiva Grmeč, u blizini sela Gudavac. Izvire na 200 metara nadmorske visine, a ulijeva se u Unu u samom centru Bosanske Krupe. Najveća pritoka Une je Sana koja izvire u podnožju planine Lisne, iz Čajdarevog, Palolića i Suvog vrela, a nakon 139 kilometara toka ulijeva se u Unu kod Novog Grada. Naročito značajna za sliv Sane je rijeka Bliha na kojoj se nalazi najveći vodopad Unskog sliva, visok 72 metra.

Unske sedrene kaskade

Una je gotovo cijelim uzdužnim profilom kaskadna rijeka. Neposredno od vrela Une pojavljuje se prvi slap visok 10 metara. Kod Martin Broda se nalazi najveći unski slap i vodopad, gdje se preko bigrene prečage visoke 54 m, na odsjeku od 100 metara, prosječno prelijeva 63 prostorna metra vode u sekundi. Ovaj vodopad nosi naziv Veliki slap, a narod ga zove Bukovi na Uni. Nizvodno od Martin Broda, nalazi se najatraktivniji slap – Štrbački buk. Sastoji se iz tri bigrena odsjeka širine 40 metara, a visine 23,5 metra. Do Bihaća se nalazi još i Troslap, visine 2,5 metra, Dvoslap visine 1,5 metar, a nizvodno od Bihaća Kostelski slapovi, slapovi kod Bosanske Krupe i Novog Grada.



Sedra je po kemijskom sastavu kalcij – karbonat, materijal koji izgrađuje mnogobrojne slapove Une, ali i Plitvičkih jezera, slapove Krke, Korane, Zrmanje, Cetine, Mrežnice i Plive. Ciklus nastanka sedre započinje oborinskim vodama koje vrlo brzo poniru u kraško tlo. Ponirući vode prolaze kroz površinu i otapaju ugljični dioksid, koji je nastao u zemlji rastom biljaka i djelovanjem mikroorganizama. Vode bogate s CO2 potom otapaju vapnenac i dolomite, pri čem se stvaraju topljive soli kalcij i magnezij-bikarbonata. Ovakva voda izbija na izvorima, te prolazeći kroz brzace i vodopade, pri turbulenciji, razlijevanju i isparavanju događa se obrnuti proces. Iz kalcij- bikarbonata oslobađa se ugljični dioksid, a taloži se kalcij-karbonat. Sedimentacija sedre se ubrzava i fitogenim procesima, naročito izraženih kod algi, koje iz vode konzumiraju ugljični dioksid. Ovim one potpomažu izlučivanje kalcij-karbonata, koji se taloži na algama, mahovinama, lišću i grančicama. Zbog toga se često nazivaju – sedrotvorcima.

Naravno, na ovaj proces utječu geografski sastav i građa tla, hidrogeološki sastav, te flora i fauna područja. Narušavanjem uspostavljene prirodne ravnoteže, npr. smanjenjem vodenih tokova, klimatskim promjenama ili uslijed onečišćenja vode, može doći do poremećaja u prirodnom procesu taloženja sedre ili čak do potpunog prestanka rasta sedre.

Raznolikost krajobraza, bilja i životinja

Hidrološku godinu na Uni odlikuju dva karakteristična perioda, i to: period izrazito niskih vodostaja, koji traje od srpnja do listopada i period povišenih vodostaja od studenog do svibnja. Ovakva raspodjela vodostaja je u potpunosti u skladu sa klimatskim utjecajima. Vrlo važna fizikalna karakteristika vode je njena temperatura, jer je temperatura vode ograničavajući čimbenik razvoja organizama vodenog biotopa. Aktivnost biljaka i životinja u vodi ovisi o dnevnim i sezonskim variranjima, a velika odstupanja djeluju pogubno na živi svijet. Prosječne minimalne temperature vode Une javljaju se u veljači (6,6 °C), a maksimalne u srpnju (14,5 °C).

Bioraznolikost Une i njenih pritoka odlikuje se visokim stupnjem ekološke raznolikosti, što je i najveća kakvoća ovog područja. Na slivu je velik broj životnih zajednica, visokog stupnja složenosti, fitografske i zoogeografske zanimljivosti nastalih zahvaljujući vertikalnom i horizontalnom profilu sliva koji varira u nadmorskoj visini za 1700 m, različitim klimatskim tipovima, bogatstvu tipova zemljišta i njihovih razvojnih faza. Visoke planine sliva (Klekovača i Šator) sačuvale su brojne doseljenike iz arktičkih i alpskih predjela koji su tijekom ledenog doba bili rasprostranjeni Dinaridima, da bi u toku suhog i toplog kseroterma nestali (glacijalni relikti). Danas se u promijenjenom obliku ubrajaju u neoendemične forme. Neophodno je spomenuti specifičnost, a to je prisutnost vrsta mahovina Cinclidotus aquatilis i Platyhypnidum rusciforme (mahovine svijetla), koju prati zajednica algi roda Cladophora, i vrste Cratoneurus commutatum (mahovine sjene), prilagođene za razvoj u sjeni slapova. Ove vrste i rodovi direktno potpomažu rast sedre i predstavljaju najveći stupanj progresivnog razvoja na Uni i u svijetu.

Ekološki centar djece svijeta

Unski sliv je jedan od najočuvanijih dijelova Europe, a posljednjih godina je ovo područje preteča pozitivnih ekoloških kretanja i aktivnosti. Unsko-sanski kanton je već dobio prefiks EKO, s pravom. Ovakvom kretanju su uvelike doprinijele nevladine organizacije kojih je na području Unskog sliva dvadesetak i vrlo su aktivne. Pored nadaleko poznatih “Unskih smaragda” na ovom području djeluje i Ekološka koalicija Una koju čine gimnazijalci i studenti, a koja je prerasla u EKUS – Ekološku koaliciju unskog sliva i ujedinjuje 14 organizacija. To su organizacije iz Drvara, Bihaća, Bosanske Krupe, Novog Grada, Prijedora, Kostajnice, Sanskog Mosta i Ribnika, sve malih gradova s Une i Sane. Jedna od najorginalnijih ideja “Unskih smaragda” i ovih organizacija je stvaranje ekološkog centra djece svijeta i počela se pretvarati u stvarnost.

Ekološki centar djece svijeta je ideja proizišla iz dugogodišnjeg rada članova ekološkog pokreta nazvanog ’’Unski smaragdi’’. Kroz ovaj originalni projekt i originalnu ponudu smo u prilici da u turističku privredu uvedemo dječji ekološki turizam čija klijentela zahtijeva što prirodniju ponudu, a u čemu naše mogućnosti nisu male. Ovaj veliki projekt na Uni pripada Vjesnicima ekološke civilizacije, odnosno djeci “Unskih smaragda”, nosiocima nagrade Global 500, prijateljima Une i prirode koja je okružuje, borcima koji su sigurni u pobjedu.

“Unski smaragdi” su velika ideja koja je za sobom povukla priču o jedinstvenoj ekološkoj osnovnoj školi i ekološkom pokretu djece u Smaragdnoj dolini. Točno je da je Boško Marijanović (poznati su njegovi stihovi: “Una, ljubav na prvi pogled! Una – jednom viđena, nikad zaboravljena!”) izmislio “Unske smaragde”, ali je isto tako točno da su djeca sa rijeke Une, svojom originalnošću i kreativnošću udahnula život tom ekološkom čedu. Duhom bogati građani Bihaća nisu bili nijemi svjedoci i prije skoro dvadeset godina počinje proces ekološkog odgoja i obrazovanja djece. Djeca su u svoje porodice i škole unijela ekološku poruku, što je potvrdilo drevnu misao da je dijete najbolji učitelj čovjeka.

Gornji tok Une – nacionalni park!?

Ekološki centar je udaljen 7 kilometara nizvodno od Bihaća u naselju Kostela (adresa je Kostelska 26, 77 000 Bihać, tel/fax: 00387 37 302 034) na putu prema Bosanskoj Krupi i Cazinu. Nalazi se s lijeve strane Une prije centrale u Kostelima.

Ekološki centar djece je mjesto gdje će se razvijati organizirano, kreativno ekološko stvaralaštvo djece kroz nauku, slikarstvo, muziku, film, fotografiju, prozu, poeziju, kazalište, lutkarstvo, informiranje, izdavačku djelatnost, sport, i sve one pedagoške ekološke oblike obrazovanja. Djeca sa Une, a potom i djeca sa drugih rijeka i predjela će sigurno željeti na svojim putovanjima skrenuti u jedini ekološki dječji centar, provoditi svoje ekskurzije, vikende ili odmore u jednom organiziranom obliku druženja s prirodom. U takvom centru će stručni ljudi otkrivati i raditi na razvoju njihovih sklonosti i otvoriti im mogućnost ekološkog stvaralaštva. Tako odgojena djeca su garancija opstanka Planete, garancija kvalitete življenja i garancija pravilnog duhovnog razvoja.

Pored ovog, konačno je do svog završetka došla i ideja o zaštiti gornjeg toka Une, odnosno stvaranju nacionalnog parka Una. U tijeku je izrada studije koja će pokazati vrijednosti ovog dijela sliva rijeke Une i predložiti način zaštite i održivog razvoja ovog područja (nacionalni park ili park prirode). Formiran je i Regionalni ekološki informativni akcioni centar, odnosno mjesto gdje će se razvijati organizirano, ekološko djelovanje kroz educiranje, informiranje, medijske i pisane objave, izdavačku djelatnost, sport, nauku, fotografiju, i sve ekološke oblike aktivnosti.

Ronilački klub “Una” iz Bihaća datira od 1982. godine. Član je svjetskih organizacija CMAS i SDI, a članovi kluba svoje znanje i aktivnosti uvijek dijele sa stanovništvom koje živi na Uni. Podržava sve oblike ekološkog djelovanja u slivu rijeke Une i svojom avanturom u ogromne podvodne tajne kraških bazena otkriva dosad nepoznato. Pored njih su jako aktivni i ribari, planinari, rafting klubovi…

* Doktorica biotehničkih znanosti, doktorirala na Prehrambeno – biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Suradnica Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Aktivna i u nevladinom sektoru, vodi Ekološku koaliciju unskog sliva – EKUS.

Una – jedna i jedina*

Evo još nekih zanimljivosti o Uni i njezinom živom svijetu i okolišu:

* Rijeka Una je, kaže legenda, dobila ime od starih Rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli “Una”, što bi u prijevodu s latinskog jezika značilo “jedna” ili “jedina”.

* Una je granična rijeka između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u većem dijelu planinskog i ravničarskog toka. Tako se, primjerice, drugi veliki vodopad na Uni, Štrbački Buk, nalazi u Hrvatskoj kod sela Donji Štrbci, u neposrednoj bilizini državne granice s Bosnom i Hercegovinom.

* Izvire kao tipično krško vrelo uzlaznog tipa, zeleno-modre boje, okruženo strmim, gotovo okomitim stijenama ispod padina planina Plješivice i Stražbenice. Već 20-ak metara od izvora rijeke nalazi se prvi slap.

* Zbog sedrenih barijera, stvara brojne vodopade od kojih je najveći u Martin Brodu (54 m), gdje prima i prvu veliku pritoku, Unac.

* U slivu rijeke Une, u podzemnim vodama Grmeča, živi čovječja ribica.

* Oko Une raste oko 170 vrsta ljekovitih trava a po Uni je jedna biljka dobila i ime – Campanila unensis, unska zvončica.

* U Uni, prema podacima ribolovnih društava, živi 28 vrsta ribe, a posebice je poznata kao pastrvska voda.

* U unskim pjeskovitim naplavinama mogu se vidjeti mali rakovi, siguran znak čiste vode. Una sve do Martin Broda ima prvu kategoriju kvalitete vode.

* Najljepše dijelove rijeke Une, može se otkriti samo kajakom, kanuom ili raftom. Kod Martin Broda se održava tradicionalna Unska regata (međunarodna turistička kajak regata). Martin Brod je poznat širom Evrope i po raftingu.